|
|
Post by Admin on Feb 19, 2018 13:36:21 GMT
igraće se od 26. jula do 11. avgusta 2024.
|
|
|
|
Post by Admin on Dec 18, 2018 1:15:10 GMT
Ništa od e-sporta na Olimpijskim igrama u Parizu 2024. i to je u redu
JEDNA od najzanimljivijih tema na 7. Olimpijskom samitu u Lozani je bila mogućnost uključivanja e-sporta kao discipline za medalju na Olimpijskim igrama u Parizu 2024. Međunarodni olimpijski odbor smatra kako je prerano za takve korake, ali poručuje i da će nastaviti pratiti razvoj e-sporta, u saradnji s vodećim akterima globalne industrije videoigara. Zašto bi esport uopšte trebao biti na Olimpijskim igrama i što obje strane od toga dobijaju?
Igre koje niko ne želi
Olimpijske igre danas više ne uživaju ugled kao nekad. Potvrđuje to i činjenica da se sve teže nalaze gradovi koji bi ih uopšte ugostili. Tako su za Zimske olimpijske igre 2022. svoje ponude povukli Oslo, Štokholm, Ljvov i Krakov. Hamburg i Boston su prije nekoliko godina napravili isto za ljetno izdanje Igara, a Kalgari je javno izglasao da ne želi biti domaćin 2026. Igre su jednostavno preskupe i gradovi se nakon njih teško oporavljaju. Kao pozitivan primjer najčešće se navode one 2012. u Londonu, koji je Igre iskoristio za obnovu sportske infrastrukture i turističku propagandu.
Nove discipline za mlađu publiku
Drugi problem s kojim se suočava Međunarodni olimpijski odbor je podizanje atraktivnosti i popularnosti Igara sa ciljem privlačenja mlađe publike. BMX freestyle i skateboarding ćemo tako prvi put moći gledati u Tokiju 2020. Uz skejtbording dodani su još baseball, softball, karate, sportsko penjanje i surfanje. U istom smjeru je krenula i rasprava o uključivanju e-sporta u Olimpijske igre u Parizu 2024., pogotovo nakon što je na Azijskim igrama ove godine u Džakarti esport kao demonstracioni događaj privukao veliku pozornost. Azija je posebno tržište. Južna Koreja i Kina zajedničkim naporima pokušavaju izjednačiti sport i esport, a kako su tvrtke poput Tencenta često sponzori takvih događaja definitivno imaju uticaj i na uvođenje esporta na velike sportske događaje, posebno igara koje su u njihovom vlasništvu, poput League of Legendsa. Što bi za Tencent i sve ostale značilo da League of Legends postane službena disciplina na Olimpijskim igrama?
League of Legends kao sport
Prvo bi se masovno osnivali nacionalni i kontinentalni League of Legends savezi kako bi igrači iz tih zemalja mogli pristupiti i učestvovati na Olimpijskim igrama. Bez obzira na to što se radi o esportu, u svakom aspektu bi ta igra i njeni igrači imali povlašćenu poziciju jer bi ona nosila definiciju sporta. Sport se bez problema uvodi i u obrazovne sastave, a igrače treba početi rano profilirati. Sav prihod od mikrotransakcija u igri i dalje ide Riot Gejmsu, čiji je vlasnik upravo Tencent. Uz to, ista kompanija zadržava sva prava za mijenjanje igre, balansiranje pravila i svega ostalog. Kao da sjutra nečija privatna tvrtka odluči da bi fudbal trebalo igrati sa pet igrača u timu umjesto 11 jer njima tako više odgovara. League of Legends je nečije vlasništvo i ne može ga se tretirati kao sport.
Esport nije sport, ali nije ni ništa manje
Je li esport uopšee sport? Iako dijele određene vrijednosti, ne radi se o istoznačnicama. Esport se najlakše može regulisati sličnim zakonskim okvirima kao sport. Igrači dolaze na takmičenja, osvajaju turnire, postoje prava za prenos takmičenja i bezbroj drugih sličnosti. Nedostatak fizičke aktivnosti je u ovom aspektu potpuno nebitan. Međutim, u esportu se igrači takmiče u videoigrama koje su proizvele privatne kompanije, a takmičenja organizuju ili one same ili druge privatne tvrtke. Niti jedna od tih kompanija neće dobrovoljno prepustiti upravljanje svojom igrom nekom nezavisnom tijelu. Jedina je svrha igara zarada. Bez nezavisnog tijela koje bi bilo zaduženo za nadzor i provedbu određenog seta pravila, mi ne možemo razgovarati o sportu. Esport je komercijalna industrija vođena profitom, a sport bi trebao biti utemeljen na vrijednostima. Profesionalni igrači, bilo da se radi o gejmerima ili fudbalerima, trebali bi imati jednake uslove i mogućnosti. Za to se zalaže većina esport industrije.
Olimpijske igre opterećene prošlošću i tradicijom
Međunarodni olimpijski odbor rado bi privukao publiku koju privlači esport. Milion ljudi je istovremeno gledalo neslužbeni prijenos finala u League of Legendsu na Azijskim igrama između Kine i Južne Koreje. Prepreke su zasad nepremostive. Dio igara je nasilno i ne promoviše olimpijske vrijednosti, esport industrija se razvija eksponencijalno i donositi odluke pet godina unaprijed je praktično nemoguće. Igre su privatno vlasništvo, a industrija fragmentirana i komercijalno konkurentna.
Olimpijske igre označene su nekim drugim stvarima i vrijednostima, koje ne dozvoljavaju impulzivne i brze promjene, a takve se u ovakvim slučajevima moraju donositi. S druge pak strane, bude li proglašen službenom disciplinom za OI, esport benefit prije svega donosi vlasnicima igara koje se nude. Time se uvodi disbalans u ionako već pomalo haotičnu industriju. Upravo zato što u esport industriji ima toliko faktora, ona se može slobodno razvijati. To ne znači da ne bi trebala postojati regulatorna tijela, ali ona će uvijek zastupati interese samo određene grupe, poput igrača ili organizatora takmičenja. Igra, ona će uvijek ostati u nečijem vlasništvu, a bez vlasnika nema ni esporta.
Za esport nema straha. Industrija videoigara je najmoćnija zabavna industrija na svijetu, a esport će, kao njen kompetitivni dio, sigurno dobijati dovoljno kapitala za nesmetan rast. Publika, prihodi, investitori, sponzori, sve je u porastu. Puše li se balon koji će puknuti i malo smiriti stvari tek ćemo vidjeti. Olimpijske igre će, čini se, morati proživjeti neke promjene. Društvo se mijenja, baš kao i način konzumacije sadržaja i profil publike. Na te promjene svi traže odgovore, a moraće i Igre. Vidjeti esport takmičenje nacionalnih timova na Olimpijskim igrama sigurno bi privuklo gledaoce, ali u trenutnoj situaciji to ćemo vrlo teško doživjeti. Uključenje sportskih simulacija je puno izglednije. Međutim, one ne ulaze među najpopularnije esportove današnjice. Esport već ima svoje mjesto i ono će u budućnosti biti puno jasnije. Zbog svih nabrojanih razlika to mjesto vjerojatno nije na Olimpijskim igrama.
index.hr
|
|
|
|
Post by Admin on Feb 27, 2019 17:36:40 GMT
Karate - olimpijski sport za jednokratnu upotrebu
Karate će biti olimpijski sport samo u Tokiju - to je sada i zvanično, nakon što su organizatori Igara u Parizu 2024. godine predložili da se brejkdens nađe na listi disciplina.
Pored brejkdensa, predloženi surfing, sportsko penjanje i skejtbord, koji će se naći i na Igrama u Tokiju.
"Naš sport raste iz godine u godinu, ali nismo dobili šansu da dokažemo našu vrijednost. Posljednjih mjeseci radili smo naporno, sa francuskom federacijom, da bismo dostigli naš cilj i bili uključeni u program Pariza 2024. Vjerovali smo da smo ispunili sve uslove, ali smo saznali da se naš san neće ispuniti", saopštio je Antonio Espinosm predsjednik Svjetske karate federacije (WKF).
Karate, naveo je on, ima 255.000 takmičara u Francuskoj, u kome ima 5.000 klubova, a 55 odsto takmičara su mlađi od 18 godina.
Globalno, karate ima 100 miliona sljedbenika i 194 nacionalne federacije. Na posljednjem Svjetskom prvenstvu u Madridu učestvovalo je 1.200 sportista iz 131 zemlje.
Vijesti
|
|
|
|
Post by Admin on Jun 27, 2019 16:30:05 GMT
FRANCUZI SPREMAJU SENZACIJU ZA IGRE 2024. - Do borilišta letećim taksijem
U ovom trenutku najveći problem je izdržljivost baterije, ali i infrastruktura, odnosno kompatibilnost poletno – slijetnih pista sa novim prevoznim sredstvom
Kako stvari stoji sportisti koji će učestvovati na Olimpijskim igrama u Parizu 2024. mogli bi do borilišta da stižu - letećim taksijem!
Na nedavno održanom sajmu vazduhoplovstva u prijestonici Francuske prikazan je prototip novog, letećeg, prevoznog sredstva. Evropski konzorcijum za proizvodnju putničkih aviona „Erbas” udružio je snage sa francuskim tran-sportnim operaterom RATP kako bi istražio održivost električnih vozila za vertikalno slijetanje i uzlijetanje za vrijeme najvećeg svjetskog sportskog takmičenja 2024.
Osim prevoza sportista, Erbas i RATP žele da leteći taksi bude dostupan što većem broju ljudi, ali za početak treba izliječiti „dječije bolesti” svakog novog projekta. U ovom trenutku najveći problem je izdržljivost baterije, ali i infrastruktura, odnosno kompatibilnost poletno – slijetnih pista sa novim prevoznim sredstvom.
Prema predviđanjima ekonomista, samo u SAD vrijednost novog letećeg taksi tržišta do 2040. godine premašiće vrijednost od 17 milijardi zelenih novčanica.
Zurnal.rs
|
|
|
|
Post by Admin on Jun 27, 2019 17:03:20 GMT
Brejkdens - olimpijski sport u Parizu
Na Olimpijskim igrama u Parizu 2024. godine medalje će se dijeliti u brejk-densu.
Nekada ekstremno popularni ples, 80-ih godina prošlog vijeka, našao se na listi od četiri sporta, koje će biti uvršteni u zvanični program Igara.
Pored brejkdensa, to su i surfing, sportsko penjanje i skejtbord, saopštio je MOK.
Skejtbord je olimpijski sport i u Tokiju 2020.
Vijesti
|
|
