|
|
Post by Admin on Jul 21, 2024 19:05:56 GMT
U Parizu će se tokom Olimpijade poslužiti 13 miliona obroka, svi očekuju gurmanluke
Tokom Olimpijskih i Paraolimpijskih igara Francuska će dočekati cio svijet, a učesnicima će poslužiti preko 13 miliona obroka.
Od doručka do večere, preko sendviča do bifea na recepciji, Pariz 2024 će nastojati da zadovolji potrebe sportista, volontera, gledalaca i medija, navedeno je na sajtu Olimpijskih igara. U zemlji gastronomije i s obzirom na glavne klimatske i ekološke izazove u današnjem svijetu, to je operativni, kulturni i ekološki izazov koji se spremaju da prihvate svi igrači uključeni u Olimpijske igre.
Organizatori Igara namjeravaju da iskoriste Igre kao priliku da istaknu kako se kreativna i održiva hrana može proizvoditi na velikom međunarodnom događaju, kao što je istaknuto u "Viziji hrane". Izazov je prvenstveno operativan: efikasno i optimalno zadovoljiti potrebe svih i omogućiti im da jedu dobro i odgovorno.
Francuska ima bogat i posvećen prehrambeni ekosistem: farmere, kuvare, zanatlije, vlasnike restorana, ugostitelje, nutricioniste, udruženja i svi su željni da im Igre omoguće da istaknu najbolje što Francuska može da ponudi.
Zbog toga su organizatori Olimpijade željeli da ih konsultuje, ne samo da bi ispitali njihovu viziju i očekivanja od ovih Igara, već i da bi saslušali njihovu stručnost kako bi definisali ambiciozne, ali i ostvarive ciljeve. U pripremi je učestvovalo 120 organizacija i 200 sportista.
Pariz 2024. podigao je ekološke i društvene ambicije sa ciljevima, strukturiranim oko šest ključnih obaveza. Ovih šest obaveza se zatim raščlanjuju na 60 pod-obaveza za svaku vrstu proizvoda ili usluge, uključujući: 100 odsto francusko i održivo meso, francuske mliječne proizvode, 100 odsto proizvode iz održivog ribolova, 100 odsto jaja iz slobodnog uzgoja iz Francuske.
Sportisti će se prvenstveno hraniti u Olimpijskom selu, koji će postati najveći restoran na svijetu, koji će nuditi rezličite vrste kuhinja, kako bi se zadovoljile nutritivne potrebe i kulturne navike 15.000 sportista iz 208 teritorija i država. Volonteri će služiti obilne obroke, uglavnom napravljene od lokalnih i sezonskih proizvoda.
Gledaoci će moći da probaju različite sendviče u Parizu, Marseju i Lionu, koje su osmislili kuvari koristeći proizvode iz francuskih regiona. Zajednički imenitelj svih njih je zdrava, gurmanska i kreativna hrana, sa više biljnih i lokalnih opcija po pristupačnim cijenama, prenosi Tanjug.
Politika; Sportski Forum
|
|
|
|
Post by Admin on Jul 22, 2024 8:37:45 GMT
Sidnej 2000: totalni krah organizatora, rekordi Torpa i Van den Hogenbanda
Kada su u pitanju finansijski aspekti Olimpijskih igara, dva primjera se navode kao pokazatelji o uspjehu i neuspjehu - Los Anđeles 1984. je bio najuspješniji projekat, dok su 16 godina kasnije organizatori smotre u Sidneju doživjeli potpuni krah.
U želji da što bolje organizuju 27. Olimpijadu, Australijanci su se razmetali novcem, gradili veoma skupe objekte, koji su služili samo za tih 17 dana, od 15. septembra do 1. oktobra.
Svjesni koliko su novca izgubili, čelnici Organizacionog komiteta su pokušali da friziraju finansijske izvještaje, ali su revizori bili neumoljivi - Igre su koštale nevjerovatnih 6,6 milijardi australijskih dolara (tada oko četiri, a sada oko 5,6 milijardi eura), a pojedini objekti, kao što su stadioni za konjičke sportove i softbol, nikada više nijesu korišteni.
Na najvećim Igrama u istoriji do Pekinga 2008. godine, na kojima je učestvovao 10.651 sportista (4.069 žena i 6.582 muškarca) iz 199 zemalja svijeta, olimpijsku baklju je upalila domaća atletičarka Keti Frimen.
Nije uobičajeno da aktivni sportista to radi, ali su Australijanci željeli da dokažu da bijelci i Aboridžini, čija je Frimenova bila predstavnica, žive u skladu. Sjajna Australijanka je 10 dana kasnije u velikom stilu osvojila zlato na 400 metara, što je “zapalilo” publiku na stadionu “Australija”.
Stanovnike najmanjeg kontinenta nije previše zabrinuo finansijski slom, jedan čovjek im je, pored Keti Frimen, skrenuo misli sa toga - Jan Torp. Legendarni plivač, koji je tada imao svega 17 godina, blistao je u “Sidnej internešnal akvatik centru” - osvojio je tri zlatne medalje, na 400 metara i u štafetama 4X100 i 4X200 slobodnim stilom, a u sve tri trke oboren je svjetski rekord. Torp je imao veliku prednost u odnosu na konkurente - ogromna stopala, koja su mu, maltene, služila kao peraja.
Nije, međutim, ništa mogao Piteru van den Hogenbandu u trci na 200 metara - sjajni Holanđanin je u polufinalu oborio svjetski rekord (1:45,35), a potom istovjetan rezultat ponovio u finalu. Van Hogenband je kasnije prigrabio i zlato na 100 metara, dok je u najkraćoj disciplini viđena nesvakidašnja situacija - Amerikanci Entoni Irvin i Geri Hol Džunior doplivali su na cilj u istom vremenu (21,98) i podijelili zlato.
Merion Džons je bila prva zvijezda atletskih nadmetanja. Najavila je da je u daleku Australiju došla po pet zlatnih medalja, ali je osvojila tri (na 100, 200 metara i u skoku udalj), kao i dvije bronze. Bila je u centru pažnje svjetskih medija, atletska ličnost godine, heroina Sjedinjenih Američkih Država...
Sve se srušilo kao kula od karata sedam godina kasnije - uplakana Merion je priznala da je koristila nedozvoljenu supstancu tetrahidrogestrinon, zbog čega joj je MOK oduzeo sva odličja iz Sidneja.
Finalna trka na 10 hiljada metara ostaće upisana u istoriju olimpijskog pokreta. Etiopljanin Hajle Gebrselasije je odbranio zlato iz Atlante (to je uspjelo samo Emilu Zatopeku i Laseu Virenu), ali način na koji je to uradio je bio spektakularan - kroz cilj je prošao nakon 27 minuta, 18 sekundi i 20 stotinki, svega devet stotinki ispred Kenijca Pola Tergata!
Jedan od najboljih dugoprugaša svih vremena posljednjih 200 metara trčao je nevjerovatnih 25,4 sekundi, a Tergat “svega” 26,4.
Koliko su bili izjednačeni idoli Afrike, dovoljno govori i podatak da je Amerikanac Moris Grin do zlata u trci na 100 metara stigao sa 12 stotinki prednosti u odnosu na drugoplasiranog Ata Boldona sa Trinidada i Tobaga.
Da je sarajevsko “Zabranjeno pušenje” tada bilo na okupu u originalnom sastavu, možda bi svoje stihove “Hajle Selasije, car Afrike i Azije”, moglo neznatno da promijeni i sa dodatkom Gebr oda počast jednom od najpoznatijih Etiopljana svih vremena...
Fudbaleri Kameruna prvi i posljednji put na nekom velikom takmičenju su opravdali nadimak “nepobjedivi lavovi” - Samuel Eto i drugovi su stigli do zlata, iako su se u finalu sastali sa Španijom, za koju su igrali Ćavi, Pujol, Marćena, Angulo, Albert Luke, Albelda, Kapdevila, Tamudo...
“Furija” je na utakmici koju je uživo gledalo čak 104.098 ljudi na stadionu “Australija”, povela već u 2. minutu golom Ćavija, a u nadoknadi prvog poluvremena na 2:0 je povisio njegov tadašnji saigrač iz Barselone, Gabri.
Ivan Amaja je u 53. minutu postigao autogol, a Eto u 58. izjednačio na 2:2. Stiglo se do penala, u kojima su Afrikanci bili nepogriješivi, a Amaja izrastao u potpunog tragičara, jer je u 3. seriji toliko jako zatresao prečku, da se ljuljala do Atine 2004. godine...
Prvi put otkada se takmičio, američki košarkaški drim-tim bio je na pragu poraza. U spektakularnom polufinalu, Litvanija je mogla do pobjede, ali su Vins Karter, Kevin Garnet i drugovi nekako odbili napad tada fenomenalnog Šarunasa Jasikevičijusa i slavili sa 85:83.
U finalu je pala Francuska (85:75), ali to je bio uvod u prekid dominacije, koji je uslijedio četiri godine kasnije, kada je Argentina u polufinalu savladala SAD, a potom i Italiju.
Četvrta i posljednja Jugoslavija (nakon Kraljevine, FNRJ i SFRJ) koja je nastupala na Olimpijskim igrama osvojila je samo tri medalje u Sidneju - po jednu svih boja. SRJ je postala olimpijski šampion u odbojci. Izabranici Zorana Gajića, među kojima su bila tri Crnogorca - Goran Vujević, Igor Vušurović i Vladimir Batez, mučili su se u prvoj fazi.
U prva dva kola su poraženi od Rusije (3:1) i Italije (3:2), a posljednji voz za četvrtfinale uhvatili su pobjedama nad SAD (3:0), Argentinom (3:1) i Južnom Korejom (3:2).
Velika Holandija je u četvrtfinalu pala tek nakon 17:15 u 5. setu, a u polufinalu i finalu nije bilo dilema - prva postava, u kojoj su igrali Nikola i Vanja Grbić, Vujević, Vušurović, Đula Mešter, Ivan Miljković i Vasa Mijić, sa po 3:0 je pregazila selekcije koje su joj nanijele poraze na startu, Italiju i Rusiju.
Jasna Šekarić je osvojila četvrtu olimpijsku medalju (srebro u pucanju vazdušnim pištoljem), a bronza je pripala vaterpolistima. Crnu Goru su predstavljali pomoćni trener Petar Porobić, te Veljko Uskoković i Nenad Vukanić.
Vijesti.me; Sportski Forum
|
|
|
|
Post by Admin on Jul 23, 2024 9:28:40 GMT
Australske teniserke testirale otpornost anti-seks kreveta na Igrama u Parizu
SPORTISTI su počeli pristizati u Pariz u kojem će se od petka do 11. avgusta održati Olimpijske igre i počeli su se smještati u sobe u kojima će boraviti. Ondje ih čekaju kreveti napravljeni od recikliranog kartona premijerno viđeni na Olimpijskim igrama u Tokiju. Prozvani su anti-seks krevetima jer su, kako je saopšteno kada su prvi put korišćeni na Olimpijskim igrama, preslabi da bi izdržali bilo kakvu vrstu intimnog odnosa. Dvije australske teniserke testirale su tu čvrstoću.
Za pariške Igre izrađeno je 18.000 komada dužine 2.1 metar i nosivosti do 200 kilograma. Svaki krevet imaće tri jastuka koji će ga činiti udobnijim, a svaki će takmičar moći u posebnoj aplikaciji odabrati jastuke prema svojoj tjelesnoj težini. Madraci su napravljeni od polietilena, a poslije takmičenja iskoristiće se u proizvodnji plastike.
Premijerno korišteni na Igrama u Tokiju
Ovakvi kreveti premijeru su imali 2021. na Igrama u Tokiju za vrijeme pandemije korona-virusa. Međunarodni olimpijski komitet obećao je tada da će pokušati suzbiti bliskost sportista tokom oporavka i odmora. Nije nepoznato da su sportisti i sportistkinje smješteni u olimpijskim selima česti sudionici zabava koje završavaju intimnim odnosima.
Potvrdio je davno britanski stolnoteniser Metju Sajed koji je rekao da je na Igrama u Barseloni 1998. godine u "u dvije i po sedmice imao više intimnih odnosa nego cijeli život".
Loren Mišod, direktor olimpijskog i paraolimpijskog sela, istaknuo je kako se nada da će takmičarima i takmičarkama kreveti biti udobni. Koliko će biti udobni, a koliko izdržljivi testirale su australske teniserke Daria Savej i Elen Perez i taj test objavile na društvenim mrežama.
http://www.instagram.com/p/C9qLq-OiH1n
index.hr; Sportski Forum
|
|
|
|
Post by Admin on Jul 24, 2024 10:09:45 GMT
Atina 2004: Igre koje će se pamtiti po skandalima
Poslije 108 godina, Olimpijske igre su se vratile u svoju prapostojbinu - Atinu. Glavni grad Grčke, koji je ostao bez domaćinstva na stogodišnjicu modernih OI 1996. godine (pobijedila Atlanta), na sjednici MOK-a je tek u petoj rundi nadmašio konkurenciju i dobio pravo da organizuje najveću svjetsku smotru.
Glavni argument organizacionog komiteta, na čijem je čelu bila političarka Jana Angelopulos-Daskalaki (na Forbsovoj listi tada proglašena za jednu od 50 najmoćnijih žena svijeta), bila je upravo istorija - Heleni su isticali da je Grčka odigrala najvažniju ulogu u formiranju olimpijskog pokreta i da Igre njima znače više od ičega. Nakon takve žalopojke, kandidature Rima, Kejptauna, Stokholma i Buenos Ajresa nijesu imale šansi...
I umjesto da dokažu MOK-u koliko je pogriješio što je na 100. godišnjicu Igara izabrao Atlantu (zvanično objašnjenje bilo da insfrastruktura Atine ne može na vrijeme da bude spremna), Grci su dokazali da su pravi Balkanci - nakon mnogobrojnih odlaganja, pojedini objekti su završeni pred samo otvaranje OI, a na nekim se čak odustalo od građenja krova. Srećom, nije bilo kiše...
Atinu su Igre, ne računajući renoviranje grada, koštale nevjerovatnih 8,95 milijardi eura. Olakšavajuća okolnost, ako se to tako može nazvati, bili su troškovi sigurnosti, koji su nakon napada na Nju Jork i Vašington 11. septembra 2001. godine, narasli na čak 1,08 milijardi eura.
Od tih troškova se Grčka nikada nije oporavila. Igre su bile katalizator sveukupne ekonomske krize, koja potresa cijelu zemlju. Dužan kao Grčka, krilatica koja je postala poznata nakon II Svjetskog rata zbog velikog siromaštva, sada je ponovo aktuelna...
Čovjek oko koga se sve vrtjelo u Atini bio je Majkl Felps. Tada 19-godišnji američki plivač došao je u Atinu sa željom da dostigne i po mogućnosti prestigne zemljaka Marka Špica, koji je u Minhenu 1972. osvojio sedam zlatnih medalja.
To mu, kao ni Matu Bjondiju 1988. u Seulu, nije pošlo za rukom, iako je bio samo na korak od ulaska u istoriju - šest puta se peo na najvišu stepenicu pobjedničkog postolja i dodao dvije bronze.
Uspio je četiri godine kasnije, kada je u Pekingu prigrabio osam najsjajnijih odličja, ali uz veliku mrlju, jer je dokazano da je Milorad Čavić prvi dodirnuo taster na cilju u finalu trke na 200 metara leptir stilom.
Amerikanka Natali Kaflin je osvojila dva zlata, dva srebra i bronzu, a briljirao je još jedan njen i Felpsov zemljak - Aron Pirsol je trijumfovao u obje trke leđnim stilom (na 100 i 200 metara) i bio član štafete koja je na 4X100 mješovitim stilom stigla do zlata u vremenu novog svjetskog rekorda.
Najzanimljivija atletska disciplina je, po običaju, bila muška trka na 100 metara. Intoniranje američke himne zaslužio je Džastin Getlin, koji je izjednačio tadašnji svjetski rekord Liroja Barela (9,85). U najboljoj trci svih vremena, po stotinka je dijelila osvajače srebra i bronze - Portugalac Frensis Obikvelu je najkraću dionicu prešao za 9,86, a Getlinov sunarodnik Moris Grin za 9,87 sekundi!
Ameri su potvrdili superiornost u sprintu, jer su osvojili svih šest medalja na 200 i 400 metara, kao i zlato u štafeti 4X400. Dominaciju im je samo pokvarila Velika Britanija, koja je u finalu 4X100 trijumfovala u vremenu 38,07, samo stotinku ispred SAD.
Deset kilometara prije kraja maratonske trke, Brazilac Vanderlej Lima je imao veliku prednost u odnosu na rivale. Lagano je jezdio ka najvećem uspjehu u karijeri, ali je tada na scenu stupio Irac Kornelijus Horan, koji ga je gurnuo u publiku!
Lima je izgubio prednost, pa je zlato pripalo Italijanu Stefanu Baldiniju, a srebro naturalizovanom Amerikancu Mebratomu Keflezigiju. Brazilac je morao da se zadovolji bronzom i specijalnom medaljom “Pjer de Kuberten”, koju mu je dodijelio MOK.
“Ludi irski sveštenik” je godinu ranije napravio sličan incident, kada je usred trke Formule 1, na stazi Silverston, u kiltu izašao na stazu noseći transparent na kome je pisalo: “Čitajte Bibliju. Biblija je uvijek u pravu”.
Ne računajući Igre u Moskvi na kojima nijesu ni učestvovali, kao i Minhen 1972. godine, gdje su u finalu brutalno pokradeni, američki košarkaši samo u Seulu 1988. nijesu osvojili zlato na OI.
Neuspjeh u Južnoj Koreji natjerao je Amere da 1992. u Barselonu pošalju drim-tim. Tamo su se prošetali do zlata, kao i četiri godine kasnije u svojoj Atlanti. U Sidneju 2000. godine su, međutim, pokazali da više nijesu nedodirljivi.
Prvo su ih načeli Argentinci na Svjetskom prvenstvu u Indijanapolisu 2002, a dokrajčila ih je Jugoslavija pobjedom u četvrtfinalu (81:78). Tim Dankan, Lebron Džejms, Alen Ajverson, Dvejn Vejd, Karmelo Entoni... i drugovi su pred polazak u Atinu bili puni priče da će se osvetiti i dokazati da su najbolji.
Bilo je, ipak, vidljivo da nešto ne štima - u grupi su ih nadvisili Porto Riko i Litvanija, a konačni udarac zadala im je ponovo Argentina, ovog puta u polufinalu (89:81). Manu Đinobili, Luis Skola i društvo u finalu su nadvisili i Italiju (84:69), a drim-tim se tješio bronzom.
Na košarkaškom turniru je definitvno došao kraj velikoj generaciji jugoslovenske košarke, koja je tada nastupala pod imenom Srbija i Crna Gora - puleni Željka Obradovića bili su tek na 11. poziciji, a iza njih je bila samo Angola!
Sem košarkaša, u Atini su se obrukali i fudbaleri Srbije i Crne Gore. Selekcija koja je tada bila aktuelni vicešampion Evrope, završila je turnir sa tri poraza i gol-razlikom 3:14!
“Plave” je prvo pregazila Argentina (6:0), potom i Australija (5:1), a katastrofalan nastup zaokružen je porazom od Tunisa (3:2). Interesantno je da je Tunis jedan gol postigao iz penala, koji je bio ponovljen čak šest puta. U toj selekciji bili su nekadašnji reprezentativci Crne Gore Marko Baša, Simon Vukčević i Andrija Delibašić, te Nikola Nikezić i Srđan Radonjić. U timu su bili i Miloš Krasić, Milan Biševac, nekadašnji igrač Grblja i Mogrena, Igor Matić...
Jasna Šekarić je i na svojim četvrtim Igrama (preskočila Atlantu 1996) stigla do medalje, ovog puta srebra u najdražoj disciplini - pucanju vazdušnim pištoljem sa 10 metara. Isti uspjeh ostvarili su i vaterpolisti, koji su u finalu maltene poklonili zlato Mađarima (vodili 3:0 i 7:5, a izgubili 8:7).
U toj ekipi pomoćnik je bio Petar Porobić, a igrali su Novljani Predrag Jokić i Vladimir Gojković, dok se Boris Zloković povrijedio neposredno prije odlaska u Atinu.
Nisu se Grci obrukali samo na organizacionom, nego i na sportskom polju. Sprinteri Ekaterini Tanu i Konstantinos Kenteris nisu se pojavili na doping testu, a samo nekoliko sati kasnije završili su u bolnici, jer su prijavili da su imali nesreću sa motorom.
Skandal je “pukao”, Tanu i Kenteris su na kraju odustali od učešća na OI, a kasnije su nekoliko puta kažnjavani i oslobađani odgovornosti. Čitav proces završen je tek 09. maja prošle godine, kada je grčki tandem kažnjen 31-mjesečnom uslovnom kaznom, a sudija je u obrazloženju napisao da se nesreća nikada nije dogodila. Tanu je na Olimpijskim igrama u Sidneju 2000. osvojila srebro.
Nakon što je otkriveno da je Merion Džons bila dopingovana, Međunarodni olimpijski komitet je odlučio da njeno zlato ostane nedodijeljeno, a da Tanu bude srebrna. U ostalim disciplinama nije bilo tako, olimpijska šampionka na 200 metara naknadno je postala Polin Dejvis-Tompson sa Bahama, a bronza u skoku udalj pripala je Ruskinji Tatjani Kotovoj.
Vijesti.me; Sportski Forum
|
|
|
|
Post by Admin on Jul 24, 2024 10:15:08 GMT
Peking 2008: Posebne Igre - debi crnogorskih sportista
Igre na kojima je Majkl Felps osvojio čak osam zlatnih medalja ostaće posebno upamćene kod crnogorskih ljubitelja sporta. Peking 20008. godine - Olimpijske igre i debi crnogorskih sportista, konačno se zavijorila crnogorska zastava, a nije puno nedostajalo i da se ista ona nađe na postolju...
Crnu Goru su u Kini predstavljali vaterpolisti koji su samo mjesec ranije senzacionalno - na prvom velikom takmičenju u istoriji - postali prvaci Evrope u Malagi, bili su tu još i džudista Srđan Mrvaljević, bokser Milorad Gajović, strijelac Nikola Šaranović, atletičari Milena Milašević i Goran Stojiljković, kao i plivačica Marina Kuč.
Na otvaranju je zastavu nosio legendarni vaterpolista Veljko Uskoković, a “ajkule” su u Pekingu stale na korak od odličja - poražene su u meču za bronzu od Srbije.
Crna Gora je na debiju odigrala neriješeno sa Mađarskom 10:10, potom je savladala Kanadu 12:0, a onda i Grčku 10:6, prije nego je poražena od Španije 12:6.
Tako je duel Crne Gore sa Australijom u posljednjem meču u grupi bio ključan za prolaz, poraz bi značio eliminaciju i bilo je neriješeno - 6:6, nakon što je golman Miloš Šćepanović u posljednjem napadu na utakmici odbranio zicer.
Uslijedila je velika pobjeda izabranika Petra Porobića u četvrtfinalu nad Hrvatskom (7:6), a onda i poraz od Mađara u polufinalu kada je crnogorski tim dugo vodio, a na kraju pod pritiskom velikana i sudija morao da prihvati ispadanje Mađarska je trijumfovala 11:9.
U drugom polufinalu su Sjedinjene Američke Države su deklasirale Srbiju (10:5), a u meču za bronzanu medalju je Crna Gora odigrala najslabiju partiju na turniru, uprkos tome što su “delfini” bili oslabljeni neigranjem nekoliko standardnih prvotimaca.
Ono što nisu mogle “ajkule” uradio je Felps - ne samo da je osvojio osam medalja, već je svaka od njih bila ona najsjajnija. Nadmašio je Amerikanac tako rekord zemljaka Marka Špica po broju zlatnih odličja, te izjednačio njegov učinak po broju svjetskih rekorda.
Ostala je, ipak, i mrlja u jednoj od trka - na 100 metara leptir - jer i danas postoje oni koji vjeruju da je Srbin Milorad Čavić prvi dotakao cilj, ali zvaničnici su se branili i istakli da je svakako trebalo da jače udari po uređaju za mjerenje vremena.
U legendu je ušao i Jusein Bolt, koji je kao vjetar jurio “Ptičjim gnijezdom” i oborio svjetske rekorde na 100 i 200 metara, te u štafeti 4x100 metara.
Fenomenalna je bila i Jelena Isinbajeva. Ruskinja je oborila svjetski rekord (skok s motkom), a očekivano su moćni bili američki košarkaši predvođeni Kobijem Brajantom i Lebronom Džejmsom.
Vjerovali su i Kinezi, ali ih je rasplakao atletičar Ksjang Liu koji se povrijedio... U fudbalu je titulu osvojila Argentina predvođena Leom Mesijem, Serhijom Aguerom i Anhelom di Marijom, i to nakon što je u polufinalu bila bolja od Ronaldinjovog Brazila.
Igre u Pekingu su, inače, zvanično simbolično počele 08. 08. 2008. u 8 sati i 8 minuta naveče (8 je, inače, za Kineze srećan broj).
“Neka snovi lete na krilima, neka se svijet grli u miru”, bila je poruka organizatora Igara koje su jedne od najbolje organizovanih u istoriji i koje su zadale domaći zadatak mnogima...
Vijesti.me; Sportski Forum
|
|
